Postavite nam pitanje

Poštovani čitaoci,

postavite Vaše pitanje, komentar ili predlog,

u dole predviđenom okviru (kliknite ovde) ispod svakog teksta, ili na bilo koji drugi način,

odgovorićemo Vam u najkraćem mogućem roku

u postu pod nazivom Odgovori na Vaša pitanja,

ili ćemo dati komentar (mišljenje) odmah ispod Vašeg pitanja.

U svakom slučaju, tu smo da Vam pokušamo pomoći.

Prednost pri dobijanju odgovora imaće naši redovni čitaoci – pratioci i saradnici.

A da bi ste postali naši redovni čitaoci i pratioci ili da biste redovno dobijali informacije o najnovijim člancima na ovom blogu

upišite svoju email-adresu u za to predviđeno polje, sa vaše desne strane, i kliknite na taster

ZA – DiaBloG – redovno!

Program wordpress sajta će Vas od tada odmah obaveštavati o svakom novom tekstu na ovom blogu.

Hvala, unapred.

.

Administrator sajta

http://www.dijaliza.wordpress.com

pitanja

.

410 thoughts on “Postavite nam pitanje

  1. Zelim da predjem na kucnu dijalizu te me interesuje kakav je postupak da ostvarim to pravo?

    • godina, muskarac, sportista, donirao bubreg, transpantacija uspjesna, primalac bubrega savrsenog zdravlja i nalaza…medjutim, donor ima visoke vrijednosti kreatinina ( pre-op 110, post-op 200..190..180)…danas, 2.5 godine nakon, kreatinin nakon stroge dijete i mirovanja iznosi 155 ali inace je u prosjeku 170-180…napominjem, visok 178, tezak 90, izrazito misicav ( fudbal + fitnes)…24satni urin izmedju 3.5 i 4l…svi drugi parametri u granici normale…u vise publikacija sam naisla na podatak da je moguce da osobi sa jednim bubregim kreatinin u vrijednosti 180 zapravo normalna vrijednost i da nije znak ostecenja bubrega…da li je to zaista tacno? Hvala.

    • Na ovom sajtu imate ceo post o tome kako preći na kućnu HD.
      Samo napred, prelistajte ceo sadržaj …

  2. Poštovani,
    Poslala sam vam kratak snimak na mail jer u pitanjima to nisam mogla da okačim. Molila bih komentar. Pitanje se odnosi na vazduh u cevčicama koje se vide na dijaliznom aparatu.
    Veoma zahvalna!

    • Poštovana Branislava, odgovor na Vaše pitanje je: Ne. Na Vašem snimku se vidi vazduh u cevčici koja ide ka meraču arterijskog pritiska. On nije u krvnoj liniji kojom krv ide kroz dijalizator i nazad u fistulu. Tako da taj mehurić ne može izazvati vazdušnu emboliju. Ali ako krv (sa ili bez mehurića) prodre do filtera na kraju te spojnice, tj ako uđe u aparat, onda to treba prijaviti tehničkoj službi održavanja radi zamene unutrašnjeg dela do kojeg je doprla krv. Uz dodatnu dezinfekciju celog aparata. O tome smo pisali u postu: Sve što ste oduvek želeli znati o hepatitisu C, a niste imali koga da pitate (link: sve-sto-ste-oduvek-zeleli-znati-o-hepatitisu-c-a-niste-imali-koga-da-pitate/)

  3. Poštovani,mom suprugu je 2013 god. u 30 oj godini patohistološki verificiran IgA glomerulonefritis. Kreatinin mu se kretao oko 200, urea9,1, klirens kreatinina 31, procjena brzine glomerularne filtracije 37. Pet godina vodio ga je doktor koji je smatrao ako nalazi tako ostanu neće trebati dijalizu tako brzo. 2018 odlazi u penziju i preuzima ga doktorica koja ga šalje na preddijaliznu edukaciju,radi UZV i čudi se zašto bubrezi nisu manji te da UZV nalaz ne odgovara njegovoj dijagnozi te traži re-biopsiju. 2019. godine učinjena je re-biopsiju koja ukazuje na kroničnu bolest bubrega,etiološki nerazjašnjenim,bez znakova aktivnosti. 2020 vrijednosti kreatinina oko 266(time da je kreatinin kroz tih 7 godina bio i oko 360 najviši,a filtracija 21 najniža),urea11,mokraćna kiselina398,klirens kreatinina 26,brzina glomerularne filtracije 25 ,K4, Na140, Ca 2,4, P 1,12 ,pH7,4, HCO3 22. Ona sad spominje pripremu za dijalizu. Mi smo malo zbunjeni jer vrijednosti nisu puno drugačije od prije 7 godina. Smatrati li Vi da bi trebao na dijalizu sa tim vrijednostima? Unaprijed hvala

  4. idem na hemodijalizu 23 godine. Na desnoj saci poceli su da mi trnu prsti. Na dijalizi mi kazu da je to u vezi sa karpalnim tunelom i da bi trebalo da operise. Interesuje me da li neko ima iskustva sa ovim problemom i da li je neko to vec operisao, gdje, kod kojega doktora i kakvi su rezultati nakon zahvata.

  5. Poštovani otac mi je u bolnici rečeno mu je da mora na dijalizu. Imao je kreatinin 850. Ovo je sve novo za nas i svi smo u šoku, još je gore jer nam niko ništa ne govori. On je jako težak kao pacijent i neće da prihvati da ima ozbiljan zdravstveni problem. Molim za neku informaciju, kako ide proces dijalize, kolilo često se vrši dijaliza, kakve su nus pojave koje je prate. Da bi što bolje upoznali ovu bolest i olakšali mu da prolazi kroz nju.

    • postovana Majo, svi smo u nekom trenutku bili u njegovoj situaciji i negde odbijali da prihvatimo da moramo na dijalizu. Medjutim, njegovo stanje ce (ako vec nije) jako brzo da se pogorsa bez dijalize toliko da ce mu biti jako, jako lose jer nece moci vise da podnese visak otrova i vode u organizmu.

      dijalizu zivi onako kako je ko shvati. ko se opire i ne pridrzava nekih osnovnih saveta i pravila, na zalost jako brzo otputuje. ko je relativno disciplinovan, moze da ima ocuvan odredjen stepen kvaliteta zivota. sve je do pacijenta (i porodice).

      ovaj sajt je obiman, ali probajte da procitate neke osnovne stvari. probajte da razgovarate sa nekim pacijentom koji ide duze i ko nije negativnog duha, naravno, i sa doktorom.

      dijaliza nije bolest, dijaliza je lecenje bolesti. tri puta nedeljno, oko 4 sata svaki put (dodati na to jos 1-2 sata za prevoz od i do dijaliznog centra). po pravilu, u ruku osobe uvode se dve igle koje sluze da prenose krv do i od aparata koji preciscava krv i vraca je u telo. izmedju dve dijalize ogranicen je unos tecnosti i odredjenih namirnica. sama dijaliza (sem tih uboda) ne boli ali je dosadna jer se lezi (sedi) dugo skoro bez pomeranja. nuspojave dijalize su brojne, najcesce pad pritiska, slabost, nesvestica, a i nesanica, bezvoljnost itd.

      u sustini, treba nauciti neke stvari i prilagoditi se psihicki i fizicki, ali ako pacijent to odbija, niko mu drugi ne moze pomoci.moze se desiti da mu bude pre pocinjanja dijalize mnogo lose, pa posle prvih par dijaliza bolje, ali znajte da ce vam trebati jako puno strpljenja i razumevanja sa njim.

  6. Mato molim da mi recepte nešto o policističnih bubrezima ?? Zapravo sve sto se dogadja sa njima prilikom transplatacije ??? Hvala .

  7. Postovani ponovo Vam pisem za savet jer ponovo me salju na trecu dijalizu koju sam ponovo odbijo.Ali sada kazu da ce me poslati kod psihijatra da vide dali ja mogu sam donositi odluke.Moji nalazi od neki dan kreatinin pre dijalize 715 posle 250 urea 16 posle dijalize 5.4 kalijum 5.5 posle dijalize 3.3 natrijum 139 posle dijalize 140 jedino taj KTv je 1.2 .Jos uvek mokrim vise od pola litre dnevno.Neznam ni sta im je taj KTv.Vi ste rekli da on uopste nista ne pokazuje.Samo bih Vas zamolio za odgovor sta da radim i dali sam sebi skrati zivot sto odbijam trecu dijalizu.I dali mogu jos biti na dve dijalize po ovim nalazima.Hvala Vam unapred.Srdacan pozdrav.

    • Poštovani Zorane, ispravna odluka se može doneti samo nakon pregleda, ne može ništa preko interneta, ali kod nas je jako teško naći stručnog i poštenog nefrologa, nezavisnog od farmakomafije, koji bi bio na tvojoj strani … Onaj ko ide 2 puta nedeljno, npr. ponedeljak-petak, uvek ima 1 HD posle duže pauze, pa ako su ti ovo rezultati posle takve pauze,tj. rezultati od petka a ne od ponedeljka, deluju OK, ne izgleda da si bio nečim ugrožen dok si čekao taj drugi tretman … A pretnja psihijatrom se prijavljuje nadležnim organima …

  8. Na dijalizi sam tri i po godine. Od prosle godine imam veliki problem, a ne nailazim na razumevanje u dijaliznom centru, niti na resenje. Pola sata nakon ukljucena krece mi mucnina, slsbost i plitko disanje, zacrvenim se, cak i beonjace dobiju crvenu boju. Probala sam i isto je uvek, nevezano za jacinu pumpe, HDF ili obicnu dijaliziu. Pritisak je pri tom u normali. Zanima me Vase misljenje, obzirom da mi je nasa doktorka rekla da su to neki mehanizmi, neki cilindri ili vec neko medicinsko objasnjenje koje nisam razumela, da se istrpi, medjutim tesko je trpeti to na svakoj dijalizi?

    • Tegobe u prvih pola sata, posebno crvenilo, mogu biti uzrokovane alergijom na nešto od dijaliznog materijala: od igala, linija, heparina, tečnosti, do dijalizatora … čak i u interakciji sa nekim od lekova iz redovne terapije pacijenta.
      Najbolje bi bilo promeniti sve to (ili jedno po jedno), ako se može u istom centru, a ako ne, onda otići u neki drugi centar gde koriste drugačije setove i aparate …
      Cilindri nisu sigurno.

  9. Pozdrav,
    pre odredjenog vremena su mi se javile smetnja na plucima. Odlazim kod lekara opste prakse i nalazi labaratorije pokazuju Kreatinin 123, proteini pozitivni +. Doktorka me ne salje kod nefrologa, ne daje mi nikakvu terapiju.
    Posto sam video da doktorka nije normalna, dolazim za par nedelja opet, ponovo radim labaratoriju, druga doktorka mi ocitava novu labaratoriju sa slicnim losim rezultatima i ponovo me ne salje kod nefrologa.
    Posto mi se ponovo javljaju problemi sa plucima, nakon godinu dana dolazim ponovo i tad mi se ocitava Kreatinin 190.
    Po mom misljenju, nisam na vreme upucen kod nefrologa i zato je HBI napredovala.
    Sad planiram da tuzim obe doktorke kao i dom zdravlja i da trazim materijalno obestecenje, kao i materijalno izdrzavanje do kraja zivota zato sto je bolest napredovala zbog nereagovanja zdravstvenih radnika i kao i zbog nelecenja uzroka bolesti.
    Zanima me vas savet po ovom pitanju, da li smatrate da je moj zahtev opravdan?
    Takodje bi mi dobro dosao svaki savet u smislu kako da izbegnem da me sistem prevari, te da uspesno ostvarim svoje zahteve.
    Hvala unapred.

    • Malo je nejasno šta Vam je na kraju ustanovljeno na plućima, kreatinin 123 i 190 kao parametri HBI, ne ukazuju da je stanje na plućima posledica HBI. Niste baš nikakve važnije medicinske podatke dostavili da bi se govorilo o dijagnozi ili prognozi stanja. A što se tiče tužbi i suđenja, saznanja iz medija, kao što i sami znate, nisu baš ohrabrujuća u tom pogledu. Izgubićete godine i godine vremena i nerava, a uz postojeće bolesti možda zaradite i još neku od silnih stresova. Većina pacijenata prioritet daje lečenju, a ako nisu zadovoljni određenim lekarom, raspitaju se preko poznanika, i izaberu lekara za kojeg ne sumnjaju da im je stvarno dobronameran i stručan. A šta se drugo uopšte može posavetovati?

      • Hvala vam sto ste odvojili vreme da mi odgovorite, ali hajde da zanemarimo pluca.
        Znaci, prvi put dolazim kod lekara opste prakse i ona ustanovljuje kreatinin 120. Za mesec dana opet dolazim kod druge lekarke opste prakse i opet je kreatinin 120. Nijedna od njih me NE salje kod nefrologa, NE ispituje razloge tako visokog kreatinina, NE pristupa terapiji bubrega, NE daje mi bilo kakvu terapija, NE salju me na dodatne analize, NE zakazuju mi kontrolni pregled.
        Znaci, ponasaju se kao da je sve u redu, dok u pozadini moji bubrezi propadaju.
        Nakon godinu dana opet dolazim opet kod lekara opste prakse i ustanovljava mi se kreatinin 190. Znaci, sad sam vec u HBI faza 3.
        Moje licno misljenje je da je funkcija pogorsana zbog NEreagovanja lekara opste prakse, i zbog toga zelim da ih tuzim.
        Da li sam vam sad pomogao da bolje shvatite situaciju?
        Hvala unapred,

        ps. Mozda na sudu i ne uradim nista, ali pravda se moze postici i van suda.

        • Mnogo je nepoznanica u Vašem slučaju, a za neku konkretnu pomoć ovako, internetom. Jer, šta ako je npr. bolest pluća i bubrega bila jedna te ista bolest, pa je lečenjem od pulmologa ili nekog drugog interniste bio lečen i bubreg? Ili: šta ako sudski veštak – nefrolog, utvrdi da bi bubrežna insuficijencija progredirala sa 120 na 190 nevezano za upućivanje subspecijalisti, nevezano čak i za nefrološku terapiju, odnosno da se nikako ne bi mogla izbeći? Šta dakle, ako sud utvrdi da nema stručne greške?
          Možda je ipak najbolje uzeti celokupnu medicinsku dokumentaciju i posavetovati se sa nekim nefrologom ili internistom u koga imate potpuno poverenje, pa kad taj čovek pregleda i Vas i sve nalaze, verovatno će Vam dati predlog šta i kako dalje. U svakom slučaju treba postupiti trezveno i racionalno, a u najboljem interesu daljeg lečenja. Pozdrav i sretno

  10. Kako je moguće da rezultati budu ovakvi: s-Kreatinin 102,6 s-Urea 5,7 s-Mokraćna kiselna 344 Holesterol 4,67 Hemoglobin157 s-Kalcijum ukupni 2,53 s-Kalijum 4,3 s-Natrijum 138 dU-Kalijum(24h urin) 64,5 dU-Natrijum (24h urin) 114 a da istovremeno Klirens kreatinina bude 46,8 i dU-Kalcium(24h urin) 0,62 . Napominjem da je dU=2000 ml. i da imam 72 godine kao Hronični pielonefritis od 1983 godine kao i ciste u oba bubrega. Lečen je TBC 1987 godine 6 meseci i prekinut zbog uticaja na jetru i utrostručenih transeminaza. Bacil nikada nije izolovan ali su probe bile pozitivne. zadnji PCR TEST 2015 bio je negativan. Molio bih za mišljenje.Hvala. Radovan

  11. Koje su prednosti i mane trajnog katetera na preponi, sta uraditi kada krvari iz rane gdje je postavljen kateter? I sta preostaje da se uradi ako su isprobane sve vrste venskog pristupa (fistule na rukama, kateteri na vratu,preponama..)?

    • Pošteno rečeno, prepone nisu dobro mesto ni za jedan venski kateter, a pogotovo ne za „trajni“. Da pomenemo samo 2 razloga: prepone nisu higijenski pogodne da bi se tu mogla održati sterilnost katetera, i drugo: kretanjem se tu kateter presavija ili ispadne.
      Dobar vaskularni hirurg, nakon ličnog pregleda pacijenta u angio-sali sa kontrastnim prikazom svih krvnih sudova, uvek će naći najbolje moguće rešenje.
      Ako i takav stručnjak utvrdi da nema mogućnosti za krvni pristup, mora se prihvatiti opcija peritonealne dijalize.

      • Moj tata ke tek druga nedelja na dijalizu,kateter mu je u preponima.Molim Vas savet kako odrzavati licnu higienu, rekli su mi da se ne treba to navodeniti u nikom.slucaju.Hvala Vam ako mi odgovorite

        • Poštovana Aneta, već smo pisali o tome, imate ceo članak Kako pospremiti kateter posle dijalize. Pozdrav

  12. Poštovani,
    Majka je na dijalizi već 6 godina, a krajem 2020. je odbolovala covid19, da bi joj se pojavila clostidija bakterija, koja je izazvala dijateju i tesku iznemoglost. Od početka januara je teško pokretna, po nju dolazi prevoz sa krevetom. Upravo ta njena nepokretnost je opravdanje ljekara u dijaliznom centru da joj ne mogu izmjeriti tjelesnu tezinu. Moje pitanje glasi: kako se moze odrediti duzina dijalize tj. koliko tecnosti je pacijent donio, bez mjerenja tjelesne tezine?

    • Danas svaki normalan dijalizni centar ima i krevete sa vagom (elektronska vaga ugrađena u platformu kreveta, sa displejem pri podnožju postelje), tako da to ne bi trebao biti problem, da se pacijentkinja vaga pre i posle dijalize.
      Ali, čak i da nemaju takve krevete, količina tečnosti koja se odstranjuje ultrafiltracijom može se odrediti pregledom pacijentkinje, tj. može se voditi računa da joj ne padne krvni pritisak, da nema grčeve, da nema otoke, da nema tečnosti u trbuhu, da može ležati na ravnom bez gušenja, itd, itd…
      O tome je sve napisano u našem tekstu (link):
      https://dijaliza.wordpress.com/2013/10/13/kako-se-odreduje-suva-telesna-tezina-u-pacijenata-na-hemodijalizi/

  13. Postovani,
    Moja majka je na hemodijalizi oko 2 meseca,vec 2 nedelje ima proliv,koji nikako ne moze zaustaviti. Svi rezultati krvi i stolice su u redu,pije probiotik,ali nista ne pomaze.Pocela je da gubi snagu,nece ni da jede. Molim vas za savet

    • Ako su nalazi kvaliteta dijalize u redu, onda je za početak dovoljno proveriti parametre upale: Leukociti, CRP i prokalcitonin. Ako su povišeni pacijentkinju uputiti infektologu, ako nisu, onda gastroenterologu. Pozdrav

        • Poštovani članovi, moj otac je bio bubrežni bolesnik. Kažem bio jer je nedavno preminuo, nije želio da prihvati da mora da ide na dijalizu sam sebi je propisivao koliko često će ići. Nama koji smo ostali je ostavio osjećaj krivice da li smo uradili sve što smo mogli, jer sva naša ubeđivanja, molbe, svađe, rasprave na kraju i ucene očigledno nisu urodile plodom. Njega više nema. Ja verujem da dijaliza sama po sebi nije laka, ali i sa tim se živi, kome je do života stalo. Zato Vas molim da vodite računa o svom zdravlju, jer je sigurno još nekome stalo do Vas. Ostajte zdravo.

    • Postovani,
      naisao sam na dva slucaja dugogodisnjih bubreznih bolesnika koji su sa HBI3 uspeli da nivo kreatinina i uree dovedu na nivo vrednosti apsolutno zdrave osobe, i da izbegnu dijalizu.
      To su ljudi koji su promenili navike u ishrani i presli na iskljucivo sirovu biljnu hranu ili ishranu iskljucivo sirovim vocem.
      Zanima me vase misljenje i konkretna preporuka o toj vrsti „lecenja“ HBI, a ispod imate linkove ka svedocenjima tih ljudi.

      Hvala unapred

      linkovi:

      (ima jos tih svedocenja… ako vas interesuje, poslacu vam link ka njima)

      • Poštovani, dijeta je vrlo važna, to piše i u našem članku o HBI, ali budimo logični, ako je Dg. HBI bila tačna (a desi se i da nije), onda SIGURNO nije došlo do izlečenja, jer smanjenje tkiva bubrega (jedan od kriterijuma za HBI), nikakvom dijetom nećete vratiti u normalne dimenzije.
        Nikada.
        Ali dijetom zaista možete drastično popraviti sve rezultate i mnoge čak vratiti u normalu, i time znatno usporiti bolest i odložiti potrebu za dijaliznim lečenjem.

  14. Postovani,moj suprug je skoro dve godine na dijalizi.Mene zanima da li bi on smeo da pije koralnu vodu i ako sme koliko?

  15. Poštovani, kada se vade konci posle postavljanja Hikman katetera? Mom tati je postavljen pre 13 dana, do sada mu nisu uklonili niti nam govore do kada to treba ukloniti.

    • Kao i svi hirurški konci, vade se na osnovu procene hirurga, a pri redovnim kontrolama, na svakih 7 dana.

  16. Postovani,molim Vas recite mi da li bubrezni bolesnik sa kreatininom od 430 sme da uzima Furosemid?( s obzirom da je on nefrotoksican)

  17. Protok krvi u dijaliznom setu, govorite ne ostecuje srce.Takodje se kaze:,,sada krv naglo vraća u srce i samim tim ga opterećuje. Opterećuje ga, jer je krv koja je trebala iz podlaktične arterije da ide u šaku, sada odjednom vraćena (sa pola puta) nazad, u lakatne vene i dalje u srce.“ Ili:,,da se od te već povećane zapremine protoka sada izdvaja (preko arterijske igle) 250 ili 350 ml/min, ali se skoro isto toliko, odmah i vrati, kroz vensku iglu.“ Да ли се протоком повећава количина крви кроз срце и тиме меньа рад
    комора и преткомора, као и срчаних залистака? Шта се догађа са срцем, ако је крвоток већ захваћен калцификатима и наслагама холестерола.

    • Poštovani Slobodane, citirani delovi teksta su svi potpuno tačni, ali ima jedna stvar koja vas zbunjuje, tačnije jedna razlika koju niste uočili. (Ili mi možda nismo bili dovoljno jasni, iako smo se baš trudili da budemo precizni i nedvosmisleni).
      Naime, vi ste u svom pitanju pokazali da ne razlikujete protok krvi u AV fistuli i protok krvi kroz dijalizator.
      Zato ćemo dodatno ponoviti i razdvojiti dve ključne rečenice iz gornjeg teksta:
      1.) Protok krvi kroz AV fistulu (ili graft) OPTEREĆUJE srce.
      2.) Protok krvi kroz dijalizator NE OPTEREĆUJE srce, više nego što je već opterećeno činjenicom pod 1.
      Dakle, AV fistula (ili graft) je sinonim za opterećenje srca, i to opterećenje je stalno, ono postoji sve dok fistula radi, tj. 24 sata dnevno, ili 1440 minuta dnevno. A onaj protok krvi tokom 4 časa HD, protok krvi kroz dijalizator, Qb protok od 250-350, ili tzv. brzina krvne pumpe, ne opterećuje dodatno to već opterećeno srce.
      Naime, kad HD aparat povuče krv iz AV fistule preko arterijske igle u dijalizator, pa dok ne vrati tu krv nazad preko venske igle u AV fistulu, on dakle uzme 250 ml od one krvi koja se već kreće (≈800 ml/min) kroz tu fistulu, i samo u tom kratkom periodu od 1-2 minuta, iz fistulnog protoka će biti oduzeto tih 250 ml, ali čim se krv preko venske igle vrati, gubitak je „nadoknađen“ i više nikakvih promena u dotoku krvi kroz srce nema.
      Tegobe, ishemijske ili anemijske prirode, zbog krađe tog volumena u ekstrakorporalnu cirkulaciju (na HD aparat) su nekada bile izražene kad je volumen krvi u linijama i dijalizatoru bio oko 0,5 litara (и то на почетку третмана). Danas je tehnologija izrade dijalizatora i AV linija takva da je ta količina duplo smanjena i ako pacijent ne dobije te ishemijske tegobe na početku povlačenja krvi u HD aparat, smatra se da mu je set odgovarajući.
      Postoji ipak ono smanjenje protoka kroz AV fistulu između arterijske i venske igle, ali ono nikada ne čini 50% protoka, jer bi time fistula bila ugrožena – smanjen protok kroz AVF mogao bi dovesti do njenog oštećenja ili tromboze.
      Zato ponavljamo zaključke iz teksta, jako je važno pratiti arterijski i venski pritisak na HD aparatu: oni su pokazatelji da li smo u riziku da nam je protok krvi kroz dijalizator preterano nizak ili preterano visok.
      Što se tiče pitanja naslaga holesterola i kalcifikata u arterijama koje ishranjuju srčani mišić, to je problem stalne prirode (24/7), a ne samo na HD. Prisustvo heparina i citrata u dijalizi čak pomaže tu srčanu cirkulaciju, a za period van dijalize (koji je većinski deo života) potrebno je imati terapiju protiv zakrčavanja srčanih arterija.
      Nadamo se da je sada ova lekcija jasnija. Srdačan pozdrav.

  18. Dobar dan ja sam pacient u dijalizi iz grad kumanovo makedoniju i želim da idem u more na odmor u crnoj gori jel možete da nam odgovarate da li mogu da pravim dijalizu negdje blizu turistički gradovi .ovdje u kumanovo ustanova za dijaliza je diaverum kumanovo

    • Poštovani Nijazi, svako veće mesto u Crnoj Gori ima Centar za hemodijalizu, pa tako i na moru (Kotor, Bar, Budva, Herceg Novi..). Morate sami nazvati Glavnu sestru ili Načelnika centra i dogovoriti se oko termina za vaše HD tretmane. Trenutno je sezona i skoro svugde je gužva,jer ima dosta gostiju, na tzv. „holiday“ dijalizama. Ubuduće da znate, najbolje je rezervisati mesto par meseci pre špica sezone, posle je sve teže. Pozdrav i sretno.

  19. Dobar dan! Htela sam da postavim pitanje ja sam 12 godina na dijalizi al sam 6 godina bila na peritoneumskoj dijalizi sada sam na Hemo i druga mi je fistula imam 29 godina pa se plasim da mi ne bude kao sa proslom fistulom ona je koagulirala e pa sad na ovoj drugoj je jedna strana koagulirala a na drugoj se bodem radi lepo ona i KTe je 1,50 dali moze da se spreci bilo kako da ona stane radi toga??? Hvala na odgovoru puno.. Izvinjavam se sto je duzi tekst .

    • Nema garancije, kao ni na bilo koji rad hirurga. A može da trombozira i kad je hirurški rad bio savršen. Ima mnogo faktora koji mogu uticati na pojavu tromboze u AV fistuli. Imate na ovom sajtu dosta tekstova o tome. Pozdrav.

  20. Poštovani,moj otac nakon dijalize ima veliki problem sa ostipacijom,pa me zanima da li neki lekovi kroz dijalizu utiču na to?

    Takođe je veoma često mnogo slab posle fijalize,ne može da stoji na nogama,usne mu popucaju da bude sav krvav…

    Zamolilabih vas za objašnjenje i pomoć kako da to sprečim?

Leave a reply to DBG - K1 Odustani od odgovora